Cristoforium koncertni ciklus

POGLEDAJTE TEKUĆU SEZONU

Jedinstveni ciklus koncerata na povijesnim klavirima koji dovodi najbolje svjetske umjetnike iz polja povijesno obaviještenog izvodilaštva te predstavlja jedinstvene instrumente Zbirke klavira Danijela i Ljubomira Gašparovića.

O ciklusu

Odajući počast talijanskom graditelju instrumenata Bartolomeu Cristoforiju smatrali smo kako bi ciklus trebao nositi njegovo ime.

PROČITAJTE VIŠE

Tekuća sezona

Ciklus Cristoforium ističe se u koncertnim ponudama kao jedinstveni ciklus na ovim prostorima.

Saznajte više

Ulaznice

Svojoj publici nudimo mogućnost pretplate na koncertne cikluse koje organiziramo uz dodatne koncerte svake sezone!

Saznajte više

Prethodne sezone

Provjerite kako je bilo prethodnih sezona jedinstvenog ciklusa koncerata na povijesnim klavirima Cristoforium!

Saznajte više

Tekuća sezona

Četvrta koncertna sezona ciklusa na povijesnim klavirima 2018./2019.

Uskoro!

Pogledaj tekuću sezonu

O klavirima

Fortepiano Josepha Simona (Beč, oko 1845. godine) t

Joseph Simon bio je jedan od priznatijih i uspješnijih učenika najpoznatijeg bečkog graditelja povijesnih klavira - Conrada Grafa. Nakon stjecanja znanja i vještina, u Beču je otvorio vlastitu radionicu. Na njegovim klavirima uočava se utjecaj velikog učitelja, ali kako je klavir u tom razdoblju u kratkim vremenskim razmacima doživljavao manje ili veće promjene, vidljivi su i utjecaji drugih graditelja, kao i neka vlastita rješenja. Fortepiano Josepha Simona, u vlasništvu Ljubomira Gašparovića, tipičan je klavir svojega vremena. Batići su još uvijek presvučeni kožom, većina žica u basu je od mjedi, a mehanika je bečka. Gašparović je klavir restaurirao po muzejskom, danas u svijetu potpuno usvojenom principu. To znači da je u prvom redu nastojao zadržati sve izvorne dijelove kako bi instrument sačuvao svoju izvornost. Dijelove koji su nedostajali bilo je potrebno rekonstruirati, kako bi klavir akustički i mehanički bio u potpunosti osposobljen za sviranje, nakon čega je doveden do stanja koje zadovoljava visoke standarde izvedbe.

Joseph Simon bio je jedan od priznatijih i uspješnijih učenika najpoznatijeg bečkog graditelja povijesnih klavira - Conrada Grafa. Nakon stjecanja znanja i vještina, u Beču je otvorio vlastitu radionicu. Na njegovim klavirima uočava se utjecaj velikog učitelja, ali kako je klavir u tom razdoblju u kratkim vremenskim razmacima doživljavao manje ili veće promjene, vidljivi su i utjecaji drugih graditelja, kao i neka vlastita rješenja. Fortepiano Josepha Simona, u vlasništvu Ljubomira Gašparovića, tipičan je klavir svojega vremena. Batići su još uvijek presvučeni kožom, većina žica u basu je od mjedi, a mehanika je bečka. Gašparović je klavir restaurirao po muzejskom, danas u svijetu potpuno usvojenom principu. To znači da je u prvom redu nastojao zadržati sve izvorne dijelove kako bi instrument sačuvao svoju izvornost. Dijelove koji su nedostajali bilo je potrebno rekonstruirati, kako bi klavir akustički i mehanički bio u potpunosti osposobljen za sviranje, nakon čega je doveden do stanja koje zadovoljava visoke standarde izvedbe.

Fortepiano Karla Schmidta (Bratislava, oko 1850. godine) t

Poput Josepha Simona, Karl Schmidt svoju je karijeru započeo u radionici Conrada Grafa, a potom je u Pressburgu (Bratislava), otvorio vlastitu radionicu iz koje su izašli brojni izvrsni klaviri. Fortepiano Karla Schmidta, u vlasništvu Ljubomira Gašparovića,početkom 20. stoljeća je osuvremenjen, što je djelomično umanjilo njegovu izvornost. Međutim, ostalo je dovoljno elemenata, u prvom redu potpuno sačuvana mehanika s batićima presvučenim kožom, te je instrument akustički zadržao karakteristike klavira tog vremena. Kako je klavir već bio prerađen, proces restauriranja odvijao se putem uklanjanja neadekvatnih rješenja prilikom prvog zahvata početkom 20.stoljeća. Kako je lak već bio izmijenjen, u ovom slučaju cijeli je instrument nanovo politiran, što mu daje vrlo reprezentativan izgled.

Poput Josepha Simona, Karl Schmidt svoju je karijeru započeo u radionici Conrada Grafa, a potom je u Pressburgu (Bratislava), otvorio vlastitu radionicu iz koje su izašli brojni izvrsni klaviri. Fortepiano Karla Schmidta, u vlasništvu Ljubomira Gašparovića,početkom 20. stoljeća je osuvremenjen, što je djelomično umanjilo njegovu izvornost. Međutim, ostalo je dovoljno elemenata, u prvom redu potpuno sačuvana mehanika s batićima presvučenim kožom, te je instrument akustički zadržao karakteristike klavira tog vremena. Kako je klavir već bio prerađen, proces restauriranja odvijao se putem uklanjanja neadekvatnih rješenja prilikom prvog zahvata početkom 20.stoljeća. Kako je lak već bio izmijenjen, u ovom slučaju cijeli je instrument nanovo politiran, što mu daje vrlo reprezentativan izgled.

Fortepiano Carla Bechsteina, Berlin, 1869. god. t

Ovaj je Bechsteinov klavir vjerojatno jedinstven u svijetu jer je sačuvan u gotovo potpuno izvornom obliku. Izmijenjene su, vjerojatno, pletene žice i neke kože kao i vanjski lak, a svi su ostali dijelovi originalni. Naročitu rijetkost predstavljaju originalni batići. Upravo je na ovakvom modelu, „bratu blizancu ovoga klavira“, Hans von Bülow, koji je za Bechsteinove klavire govorio da su „za pijaniste ono što su Amati i Stradivari za violiniste“, 1857. godine praizveo u Berlinu Lisztovu Sonatu u h molu. Ovakav je model Carl Bechstein 1869. godine poklonio Franzu Lisztu, a ovaj mu je zahvalio riječima: „Kako veličanstveno ovaj instrument izgleda i zvuči!“ Klavir pripada Zbirci klavira Danijela i Ljubomira Gašparovića.

Ovaj je Bechsteinov klavir vjerojatno jedinstven u svijetu jer je sačuvan u gotovo potpuno izvornom obliku. Izmijenjene su, vjerojatno, pletene žice i neke kože kao i vanjski lak, a svi su ostali dijelovi originalni. Naročitu rijetkost predstavljaju originalni batići. Upravo je na ovakvom modelu, „bratu blizancu ovoga klavira“, Hans von Bülow, koji je za Bechsteinove klavire govorio da su „za pijaniste ono što su Amati i Stradivari za violiniste“, 1857. godine praizveo u Berlinu Lisztovu Sonatu u h molu. Ovakav je model Carl Bechstein 1869. godine poklonio Franzu Lisztu, a ovaj mu je zahvalio riječima: „Kako veličanstveno ovaj instrument izgleda i zvuči!“ Klavir pripada Zbirci klavira Danijela i Ljubomira Gašparovića.

Anton Tomaschek (Beč, oko 1845. godine) t

Tomaschekov klavir primjer je „modernog“ bečkog klavira, s obzirom na godinu izrade. Iznad glasnjače postavljene su željezne grede što omogućuje postavu debljih žica, batići su pokriveni filcom (koji u to vrijeme postaje materijal koji zamjenjuje kožu), a i vanjski je izgled prilagođen novom vremenu. Tomaschekovi klaviri bili su vrlo traženi i cijenjeni u Italiji, a razlog tome je, osim akustičkih svojstava, vjerojatno njihova velika ljepota i elegancija.

Tomaschekov klavir primjer je „modernog“ bečkog klavira, s obzirom na godinu izrade. Iznad glasnjače postavljene su željezne grede što omogućuje postavu debljih žica, batići su pokriveni filcom (koji u to vrijeme postaje materijal koji zamjenjuje kožu), a i vanjski je izgled prilagođen novom vremenu. Tomaschekovi klaviri bili su vrlo traženi i cijenjeni u Italiji, a razlog tome je, osim akustičkih svojstava, vjerojatno njihova velika ljepota i elegancija.

Prethodne sezone

Treća koncertna sezona ciklusa na povijesnim klavirima 2017./2018.

Saznajte više o koncertima u trećoj koncertnoj sezoni.

Druga koncertna sezona ciklusa na povijesnim klavirima 2016./2017.

Saznajte više o koncertima u drugoj koncertnoj sezoni.

Prva koncertna sezona ciklusa na povijesnim klavirima 2015./2016.

Saznajte više o koncertima u prvoj koncertnoj sezoni.